Powered by RND
PodcastsOnderwijsAgelast podcast

Agelast podcast

Galeb Nikačević Hasci-Jare
Agelast podcast
Nieuwste aflevering

Beschikbare afleveringen

5 van 312
  • „Autoritarni režimi imaju poluge da kontrolišu ljudima životne ishode" | dr Danilo Mandić, Harvard
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rsOve nedelje nastavljamo da se bavimo trenutim društvenim okolnostima u Srbiji, ali na nešto drugačiji način. Naš gost je dr Danilo Mandić, predavač sa Harvarda, gde radi kao Associate Senior Lecturer, što bi se na srpskom najbliže prevelo kao docent i to na katedri za sociologiju. Njegova uža oblast su upravo društva i nacije koje prolaze kroz određene vrste društvenih/političkih kriza. Danilo dolazi iz škole mišljenja koje se oslanja na čuvenog sociologa Hozea Huana Linca, koji je napravio ključnu razliku između totalitarnih i autoritarnih režima. Iako mi često kolokvijalno ova dva pojma koristimo kao sinonime, oni se vrlo razlikuju. Totaliterni režimi su, pre svega, antidemokratski (i u istoriji modernih društava vrlo retki), dok se autoritarni, zapravo, pozivaju na demokratiju i demokratske procese koje usput u tolikoj meri zlostavljaju, da o demokratiji u takvim društvima nema govora. To su, takozvani, hibridni sistemi. Ova ideja se oslanja na pretpostavku da demokratija i demokratski procesi, zapravo, nisu prirodan razvojni put jednog društva, već da je autokratija njeno prirodno stanje, a da je demokratija proces koji zahteva stalno stanje društvene borbe. To znači da težnja ka autokratiji postoji i u najrazvijenijim demokratijama, ali je u njima ekonomski razvoj društva, kao i rođenje nenasilnih društvenih pokreta koja vrše insitutcionalni i vanistitucionalni pritisak dovoljno jak da se lice te autokratske tendencije ne vidi ili vidi u manjoj meri. Sa druge strane imamo društva u krizi gde je mogućnost za njihovo širenje i jačanje, dramatično veće. U modernim pojavnim oblicima, posebno nakon Hladnog rata, veliki broj takozvanih „novih demokratija" su u suštini društva koja su se nalazila ili se i dalje nalaze na raskrsnici na kojoj je upravo te demokratske procese veoma teško ustanoviti. I tu se nalazi ključna tačka ove epizode; ono što smo probali da uradimo jeste da pogled sa naših trenutnih okolnosti pomerimo unazad i probamo da vidimo širu sliku. Kako istorijski razvoj autoritarnih režima, tako i njihove različite pojavne oblike, od prve polovine 19. veka do danas. Koliko god nama naše iskustvo delovalo jedinstveno, ono to nije. Veliki broj društava u krizi, širom sveta, prolazila su ili prolaze kroz procese koji imaju puno dodirnih tačaka sa nama. Koji elementi ovog režima su univerzalni za sva ova društva širom sveta? Koji elementi su jedinstveni? Koji su principi i na koji način nastaju ovakvi autoritarni režimi? Koje prakse su se pokazale kao dobre, a koje su se pokazale kao loše?Napomena: ova epizoda je snimljena svega nekoliko dana pre 28. juna, a samim tim i pre početka eskalacije protesta u Srbiji.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/r...
    --------  
    3:13:19
  • „Kako mi pristajemo ne ovakve izbore je pitanje na koje kao društvo moramo da odgovorimo” | CRTA
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rsNedavno smo, kao što većina vas zna, imali prve lokalne izbore od početka studentskih protesta u Srbiji. Izbori su održani u Kosjeriću i Zaječaru, a sam izborni dan, kao period uoči izbornog dana su prošli sa velikim brojem neregularnosti, kako na samim izbornim mestima, tako i u brojnim postupcima uoči izbora. Do kraja godine nas čeka još lokalnih izbora, pre svega u Mionici i Negotinu i iskustva iz ovih slučajeva trebalo bi da nam budu referentna tačka onoga što možemo da očekujemo u budućnosti. Na samom terenu, članovi organizacije CRTA bili su prisutni na svim glasačkim mestima u Kojseriću i Zaječaru kao zvanični posmatrači, a njihovo izveštavanje preliminarnih rezultata je dočekano sa dosta emocija. Ali kada kažemo da su na glasačkim mestima uočene nepravilnosti, šta to tačno znači? Kada kažemo da su izbori pokradeni, šta to tačno znači? Na koje načine se izbori, zapravo, kradu? Koje su mogućnosti, opcije, kako se to uočava, na koji način se sprečava i na kraju, na koji način se to tačno dokazuje. U ovom razgovoru razjasnili smo neke očigledne, ali i manje očigledne stvari kada je manipulacija izbornim rezultatima u pitanju, ali i kada je manipulacija građanima u pitanju. Proces je daleko kompleksniji i dugotrajniji nego što deluje na prvi pogled, a naši gosti, Vukosava Crnjanski, osnivačica organizacije CRTA i Raša Nedeljkov, programski direktor ove organizacije, imaju ogromno iskustvo upravo u ovim stvarima. Kako je izgledao njihov razvojni put, kako je oformljena CRTA, koliko ljudi radi za njih, na koji način vrše svoja istraživanja, kojom metodologijom dolaze do rezultata, kako izgleda posmatranje izbora, na koji način se ono sprovodi i kako, na kraju, da znamo koliko su njihovi rezultati relevantni su samo neke od tema koje smo pokrivali u ovom razgovoru. CRTA je oduvek doživljavala napade sa različitih strana, ali pritisci koje trpe od početka ove godine predstavljaju presedan, ruku na srce ne samo za njih, ali su oni nekako bili pod najvećim udarom i to je bio više nego dovoljan razlog da ih dovedemo i da izdvojimo vreme da čujemo i njihov glas.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    3:28:54
  • „Ne postoje dva ista požara, adrenalin radi i posle 20 godina” | Vlatko Ristić, Marko Jović
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rsNajzad je došao trenutak da ova epizoda, koja je prvobitno bila planirana za kraj aprila, ugleda svetlost dana!Gosti u našoj novoj epizodi su, najzad, članovi vatrogasne služe. Iako je vatrogasna služba u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova koju znamo najviše zbog policije koja je, u suštini, represivna služba, vatrogasci su spasioci i time se priroda njihovog posla značajno razlikuje od policije. Nijedno društvo nije kompletno bez spasilačkih službi, ali vrlo retko, ako ikada, imamo priliku da otvorimo prozor sa pogledom na život i svakodnevicu iz njihovog ugla. Šta čini vatrogasnu službu? Kada i kako je nastala? Kako se postaje vatrogasac, koji uslovi moraju da se ispune, kako fizički tako i psihološki? Sa kakvim rizicima se vatrogasci suočavaju? Koje su razlike između požara na zatvorenom, požara u podrumima ili na velikim visinama? A kakvo je iskustvo gašenja požara na otvorenom, kao što su šumski požari? Kako izgleda suočavanje sa hemijskim akcidentima ili, možda jednim od najtežih aspekata, tehničkim intervencijama. Ne zaboravimo, vatrogasna služba spašava ljude iz teških saobraćajnih nezgoda, takođe. Da li postoje međunarodne saradnje? Pripadnici naše vatrogasne službe su pomagali i tokom teških zemljotresa koji su pogodili Tursku u februaru 2023. godine, ali su i pripadnici vatrogasnih službi drugih zemalja dolazili nama u pomoć tokom poplava 2014. godine. O svemu ovome, ali i mnogo više od toga, razgovarali smo sa Vlatkom Ristićem, šefom smene u Vatrogasno-spasilačkoj brigadi Beograd i vođom specijalističkog tima za spasavanje iz ruševina, kao i sa Markom Jovićem, komandirom odeljenja i vatrogasacem-spasiocem iz Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    2:24:20
  • „Zašto Srbija ćuti o svemu što se dešava u Gazi?” | doc. dr Stevan Nedeljković i Boško Jakšić | 287
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rsU vremenu kada se pogled međunarodne javnosti sve intenzivnije okreće ka Gazi, suočavamo se sa kompleksnom stvarnošću koja prevazilazi dnevne vesti. Da li u pojasu Gaze imamo posla sa genocidom? Slike stradalih i izgladnjivanja, izolacija stanovništva i brojne druge nesagledive posledice su nešto čemu svedočimo svakoga dana na društvenim mrežama, a opet — situacija se ne menja. Šta je potrebno da se desi za prekid sukoba? Koja je uloga SAD u svemu ovome? A Saveta bezbednosti UN? Koja je uloga međunarodnih odnosa? Zašto izostaje ozbiljnija podrška ostalih zemalja na Bliskom istoku? O svemu ovome, ali i mnogim drugim temama, probali smo da razgovaramo u novoj epizodi sa Boškom Jakšićem, novinar sa višedecenijskim iskustvom u međunarodnim odnosima, pre svega na Bliskom istoku, kao i profesorom Fakulteta političkih nauka, na odeljenju za međunarodne studije, Stevanom Nedeljkovićem.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    2:07:36
  • „Borba za autonomiju univerziteta je borba za opstanak društva” | prof. dr Aleksandar Baucal | 286
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rsŠta se trenutno dešava sa visokim obrazovanjem u Srbiji? Šta se to razmatra u vladi što može da ima opasne posledice po naš opšti interes, sve nas, uključujući i one koji glasaju za stranku na vlasti? Zašto je važna autonomija Univerziteta? Zašto nema univerziteta bez integracije nastave i nauke i kakva je to uredba donešena preko noći koja je to ugrozila. Zašto se priča o dovođenju stranih fakulteta? Šta znači kada stranka osvoji vlast na izborima i dobije upravljanje nad obrazovanjem i da li to znači da oni mogu da koriste obrazovni sistem samo za svoje dnevnopolitičke interese bez ograničenja i odgovornosti, ili pak postoje neke granice? Šta znače integrisani univerziteti? Šta znači vaučerizacija? O ovim, ali i mnogim drugim temama razgovarali smo sa Aleksandrom Baucalom, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Beogradu, stručnjakom za psihologiju obrazovanja, razvojnu psihologiju, a bio je uključen i u reformu obrazovanja u Srbiji. Bio je član Veća za reformu obrazovanja, Nacionalnog foruma za obrazovanje za sve i Centralne komisije za razvoj novog školskog programa zasnovanog na obrazovnim ishodima.Kupite karte za koncert Zostera u Luci Beograd 6. juna: https://tickets.rs/event/zoster_19076Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    2:14:26

Meer Onderwijs podcasts

Over Agelast podcast

Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za srećom, za identitetom, tragamo pokušavajući da odgovorimo na mnoga pitanja. Kroz razgovore i putovanja, ovo je moja potraga, moj pokušaj da pobegnem od besmisla.Agelast podcast je projekat Galeba Nikačevića.
Podcast website

Luister naar Agelast podcast, Omdenken Podcast en vele andere podcasts van over de hele wereld met de radio.net-app

Ontvang de gratis radio.net app

  • Zenders en podcasts om te bookmarken
  • Streamen via Wi-Fi of Bluetooth
  • Ondersteunt Carplay & Android Auto
  • Veel andere app-functies
Social
v7.20.2 | © 2007-2025 radio.de GmbH
Generated: 7/9/2025 - 11:26:54 AM